Mnogobrojne zdravstvene smetnje koje nastaju prilikom rada na računaru mogu biti posledica psihofiziološkog, vidnog i statodinamičkog napora. Najčešći uzrok dobijanja RSIa (Repetitive Strain Injury ponavljana povreda od naprezanja) su ponavljajući pokreti u radu na računaru i kucanje na neergonomski oblikovanim tastaturama. Prema podacima Evropske fondacije za životne i radne uslove, procenat zaposlenih koji u Evropskoj uniji koriste računare „cijelo vrijeme” ili „gotovo cijelo vrijeme” je 19 procenata.
– Rizik od nastanka RSIa je povećan kada se duže vremena sjedi u istom položaju na neudobnoj stolici bez pravljenja pauze i kada je neadekvatno raspoređen radni namještaj. Neodgovarajuća visina radnog stola i stolice, kao i loše dizajniran namještaj s oštrim rubovima dovodi do pojave RSI simptoma. Dugotrajan rad za računarom ne zahtijeva veću energetsku potrošnju, ali znatno opterećuje vid, te cijeli sistem za kretanje. Oko 90 procenata ljudi koji rade u kancelariji koristi računar, a 40 procenata kancelarijskih zaposlenika rade na računaru najmanje četiri sata u toku radnog vremena. Dokazano je da u radu s računarom, svaki pomak glave prema naprijed za 2,5 centimetra udvostručuje opterećenje vratne kičme i vratnih mišića, a nakon samo četiri sata rada s računarskim mišem dolazi do bitnog slabljenja mišićne snage i pokretljivosti šake od 18 procenata do čak 60 odsto. Procijenjeno je da se pri unosu podataka u računar, u jednom satu napravi oko 12.000 pritisaka na tipke i pri tome se tokom jednog radnog dana upotrijebi sila od 25 tona što postepeno dovodi do mikro trauma i oštećenja mekih tkiva koji se kumuliraju – kazao je magistar fizikalne terapije Krsto Kovačević, predsjednik Komore fizioterapeuta Crne Gore, navodeći da su u pitanju podaci preuzeti iz doktorske disertacije na temu „Efekat aktivnih pauza na kliničke manifestacije nastale ponavljajućim pokretima pri radu na računaru”, autora Amre Mačak Hadžiomerović.
Istraživanja su utvrdila da se pri radu za računarom više od 35 sati sedmično podvostručuje rizik razvoja RSIa u odnosu na 15 sati sedmično. Taj rizik se povećava već nakon 20 sati sedmičnog rada.
– Faktori rizika koji su povezani sa upotrebom konvencionalnog računarskog miša i dovode do pojave simptoma RSIa su stalan pritisak na dlan, nepravilan položaj podlaktice, ponavljajuće ili neprekidno klikanje, savijanje ili devijacija ručnog zgloba. Visok nivo buke često ometa rad zaposlenika na računarima. Izvori buke u kancelariji mogu biti vanjski, kao što su saobraćajni promet, glasan govor ljudi, zvonjenje telefona, klimatizacioni uređaj, lični računari poput diskova, ventilatora računara, printeri i slično. Buka u kancelarijama ne predstavlja direktnu opasnost za zdravlje, ali smanjuje koncentraciju i učinkovitost, te izaziva napetost i razdražljivost zaposlenih. Previsoka ili preniska temperatura radnog mjesta utiče na rad zaposlenika. Pretjerana vrućina povećava ukupan umor, što nadalje traži primjenu veće sile, a pretjerana hladnoća može dovesti do otežanog rukovanja s računarskom opremom. Loše osvjetljenje može rezultirati blještanjem ili sjenkama na monitoru, što dovodi do umora i vidnog napora, te zauzimanja nepravilnog položaja tijela kako bi zaposleni jasno vidjeli što rade – objašnjava Kovačević.
Fizioterapeut ističe da su pri radu sa računarom najopterećenije mišićne grupe mišići podlaktice i šake, vrata, podizači lopatice i mišići grudnog koša.
– Mišići učestvuju u dvije vrste aktivnosti, dinamičkim i statičkim naporima. Dinamičke napore karakterišu pokreti u kojima se mišićna vlakna ritmički kontrahuju i relaksiraju (tipkanje na tastaturi), a statički napori se javljaju kad je mišić kontrahivan i drži se neko vrijeme u toj poziciji (dugotrajno sjedenje u prisilnom položaju tijela). Uobičajne kliničke manifestacije kao posledica ponavljajućih pokreta pri radu na računaru su peckanje, slabost mišića, bol, parestezije (trnci), naizmjenično osjećanje toplog i hladnog, oticanje, ukočenost ili grčevi, gubitak normalnog osjećaja i umor. Ove kliničke manifestacije se mogu progresivno pogoršati, te uticati na opšti kvalitet života, recimo poremećaji u spavanju, i uticati na dužinu trajanja radnog vijeka. Stanje je najčešće takvo da tipkanje, pisanje, te čak i primanje bilo kojeg predmeta u rukama postaje veoma bolno i otežano – rekao je Kovačević.
Bez obzira koliko je radni položaj dobar, dugotrajni statički položaji tijela, kako kaže Kovačević, mogu dovesti do zdravstvenih problema. On kaže da iz tog razloga radna aktivnost mora predviđati pauze i mikropauze, koje bi trebalo biti aktivne i omogućavati vježbanje. Aktivne pauze mogu smanjiti umor i stres, pomoći u opuštanju mišića, te spriječiti ozbiljne zdravstvene probleme koji su posledica dugotrajnog sjedenja.
– Ako se koristi računar, tokom cijelog radnog vremena, potrebno je praviti pauzu svakih sat vremena od pet minuta ili 15 do 30 sekundi svakih 10 do 20 minut. Redovno vježbanje vrlo je važno za sprečavanje neugodnih bolova uzrokovanih dugotrajnim radom za računarom. Na radnom mjestu preporučuju se vježbe istezanja mišića vrata, ramena, ruku, gornjeg dijela leđa i trupa. Osnovni princip kod vježbi istezanja jeste polagano, postupno, te kontinuirano istezanje mišića preko njihove normalne dužine koju imaju u mirovanju. Mišić se isteže do nivoa blage napetosti koja izaziva ugodu, a nikako bol, te se optimalni položaj istezanja zadržava od 10 do 30 sekundi. Da bi se postigao puni efekat vježbanja važna je mentalna koncentracija na određenu mišićnu regiju koja se isteže, pravilno i uravnoteženo disanje, te redovno izvođenje vježbi. Vježbe istezanja dovode do poboljšanja elastičnosti mišića i očuvanja prirodne pokretljivosti zglobova, tetiva i ligamenata, povećanja opsega kretnji u zglobovima, poboljšanja cirkulacije, smanjenja umora, smanjenja mišićne napetosti i nakupljanja mliječne kiseline u mišićima, te smanjenja opasnosti od povreda tetiva, ligamenata i zglobova zbog bolje koordinisanosti – savjetuje Kovačević.
Krsto Kovačević navodi da pored aktivnih pauza u toku radnog vremena, preporučuje se tjelesna aktivnost i u slobodno vrijeme, jer se nadoknađuje potreba zaposlenih za sadržajima kojima unapređuje brojne sposobnosti. A.D.

---

Istezanje na radnom mjestu
Krsto Kovačević podijelio je par vježbi iz priručnika za osobe koje obavljaju kancelarijske poslove koji će biti objavljen od strane Komore fizioterapeuta Crne Gore.
– Rad na tastaturi sa rukama zadržanim u jednom položaju može dovesti do problema u ramenima i narušene posture. Grudni mišići se mogu skratiti dok će mišići između lopatica oslabiti. Vježbe istezanja će pomoći da korigujete taj mišićni disbalans. Sjednite na sredini stolice. Ispravite leđa. Ispružite obje ruke ispred sebe u visini ramena, tako da su palčevi okrenuti prema gore. Širite obje ruke u stranu dok ne osjetite blago istezanje mišića u grudima. Pokušajte da uključite i mišiće između lopatica. To ćete uraditi tako što ćete blago približiti lopatice. Zadržite taj položaj dvadesetak sekundi i ponovite pet puta – kaže Kovačević.
On ističe da je dobra postura važna da održite leđa, vrat i druge zglobove zdravim. Kovačević savjetuje kako da popravite posturu – pogotovo ako vam je sjedenje postalo navika.
Sjednite i naslonite leđa uz naslon stolice. Odmorite podlaktice na stolu sa laktovima savijenim pod pravim uglom (90°). Opuštajte ramena, ne dozvolite da su stalno napeta. Pobrinite se da su oba stopala na podu i da su koljena u nivou kukova. Prilagodite stolicu. Zamislite oprugu koja prolazi kroz vaše tijelo do plafona. Ovo će spriječiti prekovremeno naginjanje i držati vas uspravnim – kazao je Kovačević.
Dugi periodi sjedenja sa koljenima i kukovima savijenim, kako kaže, uzrokuje da mišići zadnje lože postanu ukočeni i oslabljeni.
Dođite do same ivice stolice i ispružite desnu nogu ispred. Polako se nagnite naprijed iz kukova, pritom gledajući pravo. Trebalo bi osjetiti blago zatezanje, a ne bol u zadnjem dijelu noge. Zadržite tako dvadesetak sekundi, ponovite pet puta i isto uradite sa suprotnom nogom – navodi Kovačević.



”Aktivne pauze mogu smanjiti umor i stres, pomoći u opuštanju mišića, te spriječiti ozbiljne zdravstvene probleme koji su posledica dugotrajnog sjedenja